PLAV – Na planini Bogićevica, nedaleko od bivše istoimene ljetnje vojne karaule, u neposrednoj blizini granice s Albanijom, nepoznati počinioci u potpunosti su demolirali spomen - obilježje podignuto krajem prošlog vijeka hrabrim graničarima Stanku Kostiću, Dorinu Đuli i Marku Veselinoviću, koji su živote položili na branik domovine.
Inače, ljetna karaula „Bogićevica” bila je u sastavu stalne karaule „Rifat Burdžović Tršo” -74. graničnog bataljona u Plavu, gdje su ovi još uvijek golobradi, ali hrabri mladići služili vojni rok i braneći svoju domovinu platili najveću cijenu.
U znak pijeteta prema svojim vojnicima, 74. granični bataljon podigao je spomen - obilježje koje je oskrnavljeno nakon povlačenja Vojske SR Jugoslavije s granice. I ovaj, i mnogi drugi slučajevi pokazuju kako je štićena granica i državna imovina, i kakav odnos nadležni državni organi imaju prema onom za šta su plaćeni. O vandalizmu na Bogićevici „Dan” je pisao još 2010. godine, kada je spomen- obilježje bilo djelimično oskrnavljeno, a nadležni organi tada nijesu reagovali, što je počinioce izgleda ohrabrilo da nastave i obilježje do kraja oskrnave.
Mladi planinar Radule Đuričanin, po profesiji advokat, početkom oktobra ove godine, zajedno s prijateljima, organizovao je uspon na vrh Tromeđa, i tom prilikom svratio i do napuštene karaule na Bogićevici koja je, kako je naglasio, u prilično jadnom stanju. On je za „Dan” kazao da ih nije mnogo zaprepastilo što je objekat karaule uništen, niti natpisi terorističke „UČK” na njenim unutrašnjim i spoljnim zidovima, već vandalizam na spomeniku koji se nalazi u neposrednoj blizini karaule.
– Spomen- ploča, na kojoj su bila upisana imena poginulih vojnika, razbijena je, a djelovi razbacani po okolnom žbunju. Pokušali smo da sakupimo sve te mermerne djelove kako bismo pročitali ono što je bilo napisano, u čemu smo samo djelimično uspjeli. Jedino što se cjelovito moglo pročitati bilo je prezime Veselinović. Ovaj vandalski čin me je zaprepastio, ali i zaintrigirao, pa sam se pomno raspitivao kome je spomen- obilježje bilo posvećeno. Posle dužeg istraživanja, došao sam do saznanja da se radi o spomen- obilježju nastradalim vojnicima Stanku Kostiću, Dorinu Đuli i Marku Veselinoviću. Vojnik Kostić iz Šabca poginuo je 1993. tako što je ubijen iz zasjede, vojnik Đula ubijen je 1998. prilikom obračuna sa terorističkom grupom koja je napala vojnu patrolu, dok je vojnik Veselinović poginuo od udara groma dok se nalazio u improvizovanoj osmatračnici, na čijem mjestu je i podignuto spomen- obilježje – kazao je Đuričanin.
On se pita kome je, i zbog čega, moglo da smeta obilježje koje je samo svjedočilo o mjestu gdje su ovi mladići dali ono najvrednije što su imali, štiteći svoju domovinu. Naglašava da poseban problem predstavlja činjenica da, iako se radi o krivičnom djelu povreda spomen- obilježja, organi i kontrola granične policije, kao ni drugi nadležni državni organi ništa nijesu preduzeli da pronađu počinioce.
– Nebriga nadležnih je vidljiva i prema graničnim oznakama koje su godinama izložene namjernim oštećenjima i uništavanju. Često se, prilikom planinarenja duž državne granice, susrećem sa oštećenim i uništenim graničnim kamenjem i drugim oznakama, pa me čudi krajnja ravnodušnost granične policije, jer nijesam čuo da su preduzimali bilo kakve radnje da to spriječe i pronađu počinioce, iako je obezbjeđenje državne granice njihov zadatak i zakonska obaveza. Ako znamo da su osnovni atributi svake države: stanovništvo, postojana vlast i teritorija, da je teritorija omeđena državnom granicom, a da se linija obilježava graničnim oznakama, njihovo uništavanje se osnovano može tretirati kao ugrožavanje nepovredivosti državne granice i granični incident, što bi trebalo da bude predmet pažnje organa granične policije koja je, od vojnih organa, preuzela te poslove, kao i drugih nadležnih državnih organa – ističe Đuričanin. N.V.

---

Ni granicu ne umiju sačuvati
Đuričanin ističe da je pasivan odnos organa nadzora državne granice u suprotnosti ne samo sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore već i sa konstantnim političkim izjavama crnogorskog establišmenta, koji svakodnevno potencira ugroženost crnogorske državnosti i nezavisnosti i potrebu njihove zaštite.